{"id":18,"date":"2014-06-27T07:50:26","date_gmt":"2014-06-27T07:50:26","guid":{"rendered":"http:\/\/gskos.unios.hr\/magjer\/?page_id=18"},"modified":"2016-02-15T13:52:37","modified_gmt":"2016-02-15T12:52:37","slug":"uvod","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/magjer.gskos.hr\/?page_id=18","title":{"rendered":"UVOD"},"content":{"rendered":"

\n\t\"Uvod3\"<\/a>Rudolfo Franjin Magjer (Zemun, 1884. – Osijek, 1954.)  hrvatski knji\u017eevnik i pedagog, pisao je pjesme, pripovijetke, publicistiku, epigrame i aforizme. U Osijeku je \u017eivio od najranije mladosti, gdje je završio U\u010diteljsku školu. Radio je u Valpovu i Šljivoševcima kao u\u010ditelj, zatim u Osijeku kao pedagog, publicist i knji\u017eevnik. Od 1909. godine vodio je Klub hrvatskih knji\u017eevnika u Osijeku, osnovan sa sli\u010dnim ciljevima kao Dru\u017eba Bra\u0107e hrvatskog zmaja, ali s te\u017eištem na hrvatsku knjigu i hrvatski jezik. Bio je pokreta\u010d i urednik \u010dasopisa Jeka od Osijeka te izdavao almanah Mi. Aktivni stvarala\u010dki rad Rudolfa F. Magjera bio je 1905. do 1934. godine. Bio je promicatelj hrvatske i slavonske knji\u017eevnosti i kulture, iako je za \u017eivota i netom nakon smrti bio zapostavljen u knji\u017eevnoj povijesti. Istra\u017eivanja Magjerova knji\u017eevnoga djelovanja i utjecaja zapo\u010deli su kasnije Vladimir Rem, Ana Pintari\u0107, Helena Sabli\u0107-Tomi\u0107 i Goran Rem.\n<\/p>\n

\n\tOstavština legata Magjer u Gradskoj i sveu\u010dilišnoj knji\u017enici Osijek<\/strong>\n<\/p>\n

\n\tU legatu Magjer nalazi se više vrsta gra\u0111e, monografske publikacije, serijske publikacije i sitni tisak. Legat \u010dine Magjerovi knji\u017eevni radovi, prijevodi na \u010deški, slova\u010dki i njema\u010dki jezik, te djela kojima je Magjer prire\u0111iva\u010d ili urednik. Posebno se izdvaja neobjavljenu Magjerova autobiografija u rukopisu-strojopisu Moja druga autobiografija. Uz to su i fotografije iz Magjerove ostavštine (fotografije s raznih proslava Kluba hrvatskih knji\u017eevnika, i dru\u017eenja s osje\u010dkim intelektualcima onoga vremena pod nazivom „R. F. Magjer u slici i slikama“), originalne grafike-crte\u017ee portrete R. F. Magjera, naslovnice knjiga i grafike ex librisa, povelje dodijeljene R. F. Magjeru i sitni tisak (razne dopisnice, novinske isje\u010dke). Vrijeme nastanka legata Magjer smještenoga u Gradskoj i sveu\u010dilišnoj knji\u017enici Osijek je razdoblje 1905. do 1934. godine. Legat Magjer Gradskoj i sveu\u010dilišnoj knji\u017enici Osijek ostavlja sin, Miljenko Magjer 1980. godine, o \u010demu svjedo\u010di korespondencija Miljenka Ma\u0111era s ravnateljem Pavle Bla\u017eekom. U svome pismu Knji\u017enici, Miljenko Ma\u0111er navodi razloge zašto ostavlja knji\u017eevnu baštinu Knji\u017enici „\u017delio bih da neka kulturna ustanova u Osijeku zna sve što je u vezi s knji\u017eevnom zaostavštinom mog oca, gdje se ona mo\u017ee na\u0107i i što \u0107e biti s njom u budu\u0107nosti. Mislim na taj na\u010din iskupiti svoj dug prem ocu za kojeg znam da je cio \u017eivot kao knji\u017eevnik i javni radnik posvetio Osijeku.“\n<\/p>\n

\n\tPreostali dio ostavštine Rudolfa F. Magjera (osobna dokumentacija -svjedod\u017ebe, osobnici, razne isprave, ugovori, parnice)  nalazi se u fondu Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku. Osobni je to Magjerov fond, koji se sastoji od njegove i njegovih radova, kak i nešto dokumentacije Kluba hrvatskih knji\u017eevnika i umjetnika u Osijeku. Rukopisna ostavština Rudolfa F. Magjera nalazi se u Nacionalnoj i sveu\u010dilišnoj knji\u017enici u Zagrebu.\n<\/p>\n